Vrh
 

Mucanje

Mucanje je poremećaj fluentnosti govora usled spastičnih blokada govornih organa, nehotičnih prekida govornog toka, opstrukcije govornog disanja i fonacije, ponavljanja i produžavanja glasova.

Pod fluentnim govorom podrazumeva se lak, tečan i prirodan govorni tok, bez napora, nevoljnih prekida, oklevanja, ponavljanja i produžavanja jezičkih jedinica.

Postoje tri dimenzije fluentnosti

  1. brzina
  2. kontinuitet
  3. napor (mišićni i mentalni). Mentalni napor se vezuje za planiranje govornog iskaza, a mišićni za izvršenje.

Iako je mentalni napor manje očigledan, osobe koje mucaju mnogo razmišljaju o svom mucanju tražeći reči koje ne počinju glasom koji im zadaje brigu.

Tipovi mucanja

  1. FIziološko mucanje
    Javlja se izmedju druge i treće godine života, kao posledica ubrzanog misaonog toka, gde govorna produkcija ne može da isprati misaoni tok zbog nedovoljnog rečeničnog fonda deteta na tom uzrastu. U govoru dete često zastajkuje, ponavlja pojedine glasove, slogove, reči ili rečenice. Ako se na njega ne reaguje i ne skreće detetu pažnja najčešće spontano prolazi.
  2. Primarno mucanje
    Slično je fiziološkom mucanju, ali su zastoji u govoru više izraženi i češća su ponavljanja glasova i slogova, ali ne i reči. Grčevi prisutni kod ovog tipa mucanja su kloničnog tipa, što znači da dete bez ikakvog napora ponavlja elemente iskaza npr. pipipile, mmmmama. Dete nije svesno svog nepravilnog načina govora, niti ga izbegava i ne napreže se u govoru. Dete može postati svesno mucanja ako mu se na to obrati pažnja i tada se brzo može razviti pravo ili sekundarno mucanje.
  3. Sekundarno ili pravo mucanje
    Ispoljava se opštom mišićnom napetošću celog tela, a posebno govornih organa, neskladom između disanja, fonacije, artikulacije i govorno-misaonih tokova. Javljaju se tikovi. Dete počinje da se boji govora i pojedinih govornih situacija, razvija svest o sebi kao osobi koja muca. Javljaju se neadekvatne fiziološke reakcije (znojenje, crvenilo, ubrzan rad srca), emocionalna nestabilnost, smanjena koncentracija i izbegavanje vizuelnog kontakta sa sagovornikom. Karakteriše se:
  • kloničnim grčevima (dete ponavlja početni slog ili glas  npr. iiiiigračka, kakakakapa)
  • toničnim grčevima (dete pravi duge pauze usled grča govornih organa prilikom izgovora glasova npr.i-stina, j-a mislim)
  • kombinovanom formom klonično-tonični npr.tatatatata a-jde dada se i-gramo.
  • Akutno ili naglo (abruptno) mucanje
    Javlja se kao rezultat povišene emocionalne reakcije na psihičku ili fizičku traumu. Akutno je 7-14 dana od momenta traume zbog toga što se još uvek nije razvilo naučeno ponašanje i drugi propratni simptomi. Zato je potrebno da se roditelji što pre jave logopedu da se mucanje ne bi produbilo.

Kada nastaje mucanje?

Mucanje nastaje kod dece koja imaju genetsku predispoziciju za mucanje, kod traumatskih situacija kao neposrednih povoda, i delovanja psiholoških unutrašnjih i spoljnjih činioca koji takvo stanje podržavaju.

Mucanje se tretira vežbama disanja, vežbama relaksacije i tehnikama za prevazilaženje mucanja. Neke od tehnika koje imaju značajnu uspešnost su „Svesna Sinteza Razvoja“prof.dr Cvetka Brajovića, „Tehnika Pasivnog Izdaha“-Švarcova metoda

Saveti roditeljima dece sa mucanjem

  1. Bodrite vaše dete da govori i oseća radost i zadovoljstvo u tome.
  2. Ne govorite i ne podstičite druge da govore umesto njega.
  3. Posvetite mu dovoljno vremena, odvojte svakog dana neki period kada ćete provoditi vreme sa svojim detetom baveći se nekim zajedničkim aktivnostima – pričajući priče, doživljaje, planove, igrajući se….
  4. Usmerite pažnju svog deteta na aktivnosti u kojima je uspešno.
  5. Dozvolite da oseti da ga volite i da je ono važno za vas.
  6. Smanjite stresne situacije u porodici.
  7. Uspostavite pravilne ritmove spavanja, ishrane i aktivnosti u dnevnoj rutini vašeg deteta.
  8. Ne krivite sebe ni svoje dete zbog njegovog/njenog mucanja.
  9. Dajte sami dobar primer govoreći lagano.
  10. Budite strpljivi kada dete govori.
  11. Pustite dete da samo pravi rečenice i dozvolite mu da završi vlastitu misao (ali mu ipak ponudite adekvatnu reč – naročito ako je dete sasvim malo, dok se ne obogati detetov fond reči).
Kontaktirajte nas na email lingualogos@gmail.com ili putem broja telefona: 011/630-3319 065/55-222-44 062/206-216