Vrh
 

Blog

Razumevanje autizma kod osoba ženskog pola

Autizam je razvojni poremećaj koji se ispoljava kroz različite promene u opažanju, mišljenju, ponašanju, socijalnoj interakciji…

Ranije su postojali različiti tipovi autizma, danas se on posmatra kao stanje sa širokom lepezom poremećaja koji mogu biti različite težine. Ali, mogu li se simptomi i težina njihovog ispoljavanja razlikovati između polova?

Kod dece, autizam je oko 4 puta češći kod dečaka nego kod devojčica. Međutim, neke studije u svetu iz 2013.godine koje su rađene na uzorku od 2500 dece, ukazuju na to da se često autizam kod devojčica i ne dijagnostikuje. Zašto se autizam često ne dijagnostikuje kod devojčica? Da li je autizam kod žena stvarno različit od autizma kod muškaraca? Čitajte nas u nastavku kako biste saznali potencijalne odgovore na ova pitanja.

Simptomi autizma kod žena, nisu umnogome različiti od onih koji se javljaju kod muškaraca. Međutim, istraživači veruju da žene i devojčice imaju veću šansu da kamufliraju ili prikriju svoje simptome, prvenstveno misleći na žene sa visokofunkcionalnim autizmom.

Uobičajeni oblici kamufliranja uključuju:

  • Insistiranje na kontakt pogledom u komunikaciji,
  • Koristi pripremljene viceve i fraze u komunikaciji,
  • Imitira gestove i facijalne pokrete drugih u novim kontaktima,

Dok i muškarci i žene mogu kamuflirati svoje simptome, izgleda da je češće kod žena i devojaka. Ovo bi moglo objasniti zašto se visokofunkcionalni autizam kod odraslih osoba ženskog pola teže dijagnostikuje od odraslih osoba muškog pola.

Važno je napomenuti da studije koje razmatraju razlike između autizma kod žena i muškaraca su jaka male ili pogrešne. Stručnjaci i dalje nemaju nikakve naučno potkrepljene dokaze o ovim razlikama, uključujući i to da li su stvarni ili rezultat maskiranja.

Ipak, jedna od najvećih studija na ovom predmetu sugeriše da u poređenju sa muškarcima žene sa autizmom imaju:

  • Više poteškoća u socijalnoj interakciji,
  • Manju sposobnost prilagođavanja novim uslovima,
  • Teže poremećaje pažnje,
  • Teže kognitivne i govorno-jezičke poremećaje,
  • Veća verovatnoća pojave agresivnog ponašanja;

Sve rezultate postojećih studija na ovu temu svakako treba uzeti sa rezervom, mnogo više i veće studije na ovu temu su potrebne da bismo zaista mogli da uporedimo i donesemo zaključke. Rana dijagnostika i prevencija su svakako ključ kojim se značajno može poboljšati kvalitet života osoba sa autizmom bez obzira na pol.

Nema komentara
Dodajte komentar
Ime*
E-mail*
Website